KOMPAS 2022.

Plenarni predavači KOMPAS 2022.

Organizatori KOMPAS 2022.

Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Republika Hrvatska

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Centar za znanstveni rad u Vinkovcima, Republika Hrvatska

KOMPAS je konferencija koja okuplja stručnjake iz područja ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.  Cilj je ove konferencije povezati sudionike različitih razina odgojno-obrazovnoga sustava te osigurati platformu za sustavnu, recipročnu i svrhovitu interakciju usmjerenu na promicanje kulture kvalitete i profesionalizma u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. 

Središnja tema ovogodišnjeg KOMPAS-a 2022 jest Povezivanje sustava. KOMPAS 2022 predstavlja odgovor akademske zajednice na aktualne globalne, nacionalne i lokalne izazove u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te pruža platformu za konstruktivni dijalog među različitim sudionicima odgojno-obrazovnoga sustava.

Ovim putem na sudjelovanje pozivamo praktičare u dječjim vrtićima, visokoškolske ustanove usmjerene na obrazovanje odgojno-obrazovnih djelatnika u dječjim vrtićima, znanstvenu zajednicu, predstavnike obrazovne politike te sve druge sudionike uključene u djelovanje sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.

Pozivaju se sudionici da prijave svoja izlaganja teorijskih kao i empirijskih istraživanja te prikaza dobre prakse kojima mogu ponuditi odgovor na neka od sljedećih pitanja:

1. Koji su uvjeti potrebni za (re)definiranje kvalitete, profesionalizma i kompetencija u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja?

2. Kako omogućiti i održati sustavnu i recipročnu komunikaciju među različitim razinama sustava?

3. Koje su implikacije istraživanja teorije i prakse na razvoj kompetentnih sustava?

Kao okvir unutar kojega se može promišljati o kvaliteti te razumijevanju i održivom razvoju profesionalizacije sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja postavlja se koncept kompetentnih sustava (Urban i sur., 2012). Ovakav pristup omogućuje jedan značajan pomak od pripisivanje isključivo pojedinačne odgovornosti za kvalitetu procesa, prema odgovornosti i pojedinca, ali i ostalih sastavnica cjelokupnog sustava. Naime, dosadašnje naglašavanje kvalitetnog pojedinca bez kojeg nema kvalitetnog odgojno-obrazovnog sustava dovodilo je do jednodimenzionalnog interpretiranja kompleksnosti odgojno-obrazovnog procesa.

Suprotno ovakvom pojednostavljenom promišljanju stoje upravo kompetentni sustavi, odnosno sustavi recipročnih odnosa i recipročne interakcije među pojedincima (individualna dimenzija), timovima (institucionalna dimenzija), institucijama (međuinstitucionalna dimenzija) i širem političkom kontekstu (politička dimenzija) koji doprinose razvoju kvalitetnog procesa u nekoj zemlji (Urban i sur., 2012; Pirard i sur., 2018). Kako bi se cjeloviti sustav kretao prema kvaliteti, svaka od navedenih dimenzija mora težiti kompetentnosti. Pri definiranju kompetencija Urban i sur. (2012) u središte pozicioniraju kritičku refleksiju. Na taj način kompetencije prestaju biti zbir znanja, vještina i stavova te se transformiraju u koncept koji snažno ovisi o kontekstu u kojemu se oživotvoruju. Kroz ovakav okvir odgovornost za kvalitetu ravnopravno ovisi o svakom pojedincu, o cijelom sustavu, ali i o kvaliteti njihove međusobne interakcije.

Na tragu tog promišljanja organizatori otvaraju prostor za dijalog među svim izravnim i neizravnim sudionicima odgojno-obrazovnog procesa (od praktičara do obrazovne politike) kao integralnim dijelom kompetentnih sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.

O kompetentnim sustavima može se promišljati i unutar sljedećih podtema:

• dijete kao kompetentni stvaratelj znanja i značenja

• stvaranje i održavanje kulture responzivnih i recipročnih odnosa u dječjem vrtiću u odnosu na dijete, roditelje i širu društvenu zajednicu

• stvaranje kulture znanja i kritičke refleksije

• identitet odgojiteljske profesije i kvaliteta

• inkluzivna kultura, inkluzivna pedagogija i izazovi teorije i prakse

• početno obrazovanje odgojitelja i stručnih suradnika u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja

• suvremeni pogled na cjeloživotno obrazovanje i profesionalni razvoj

• nestručni djelatnici, asistenti i komunikacijski posrednici u dječjem vrtiću - posljedice 'nevidljivih' djelatnika na kvalitetu sustava

• povezanost sustava i prijelazi unutar sustava

• kvalitativna istraživanja u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja

• globalna, europska i hrvatska obrazovna politika ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja

Program 1. međunarodne znanstveno-stručne konferencije KOMPAS i Knjiga sažetaka

UPUTE ZA PISANJE CJELOVITOG RADA ZA ZBORNIK RADOVA KONFERENCIJE KOMPAS 2022. 

NOVI DATUM PREDAJE RADA: 15. siječnja 2023. (15.1.2023.).

U tijeku je prikupljanje cjelovitih radova koji su izloženi tijekom konferencije KOMPAS 2022. Rok za predaju cjelovitog rada jest 15. prosinca 2022. godine. Cjeloviti radovi koji zadovolje recenzentski postupak objavit će se 2023. godine u publikaciji u izdanju Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Radovi se predaju u Microsoft Word formatu u dvije inačice - u jednoj moraju biti navedeni puni podatci o autoru/autorima, a u drugoj ti podatci trebaju biti izostavljeni. Prvi dokument mora nositi puni naziv rada na jeziku na kojemu se predaje. Drugi dokument (anonimna verzija) nosi isti naziv rada s dodatkom '_ANON' na kraju naziva dokumenta. Rad se šalje na kompaskonf@gmail.com s naslovom RAD_Puni naziv rada. 

Važni datumi

Otvaranje prijava: 15. ožujka 2022.

Rok za registraciju sudjelovanja i predaju sažetka: 15. svibnja 2022.

Novi rok za registraciju sudjelovanja i predaju sažetka: 15. lipnja 2022.

Rok za povratnu informaciju o prihvaćanju sažetka: 20. srpnja 2022.

Zadnji rok za uplatu kotizacije: 1. listopada 2022.

Rok za predaju cjelovitog rada: 15. prosinca 2022. 

Sudjelovanje

Na Konferenciji je moguće sudjelovati usmenim izlaganjem, PED govorom ili posterom te bez izlaganja kao slušatelj.

Sva izlaganja prijavljuju se sažetkom na engleskom i hrvatskom jeziku. Rok za prijavu i predaju sažetka jest 15. svibnja 2022. godine. Sažetci prihvaćeni za izlaganje bit će objavljeni u zborniku sažetaka Konferencije. Moguće je prijaviti do dva rada kao autor ili suautor.

Nakon prijave sažetka moguće je prijaviti i cjeloviti rad. Rok za predaju cjelovitog rada jest 15. prosinca 2022. godine. Cjeloviti radovi koji zadovolje recenzentski postupak objavit će se 2023. godine u publikaciji u izdanju Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Upute za prijavu i izlaganja

Odbori KOMPAS 2022.

Organizacijski odbor

Doc. dr. sc. Ida Somolanji Tokić, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Republika Hrvatska

Doc. dr. sc. Tijana Borovac, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Republika Hrvatska

Izv. prof. dr. sc. Alma Škugor, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Republika Hrvatska

Izv. prof. dr. art. Goran Kujundžić, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Republika Hrvatska

Doc. dr. art. Marko Šošić, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Republika Hrvatska

Doc. dr. sc. Ivana Trtanj, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Republika Hrvatska

Doc. dr. sc. Maja Brust Nemet, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Republika Hrvatska

Doc. dr. sc. Ana Mirković Moguš, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Republika Hrvatska

Dr. sc. Ružica Tokić Zec, poslijedoktorandica, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Republika Hrvatska

Dr. sc. Anica Bilić, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Centar za znanstveni rad u Vinkovcima, Republika Hrvatska

Vedrana Kuti, asistentica, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Republika Hrvatska

Programski odbor

Doc. dr. sc. Tijana Borovac, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Republika Hrvatska

Doc. dr. sc. Ida Somolanji Tokić, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Republika Hrvatska

Prof. dr. sc. Živka Krnjaja, Sveučilište u Beogradu, Republika Srbija

Prof. dr. sc. Dragana Breneselović, Sveučilište u Beogradu, Republika Srbija

Prof. dr. sc. Edita Slunjski, Sveučilište u Zagrebu, Republika Hrvatska

Izv. prof. dr. sc. Mehmet Toran, Istanbul Kültür Sveučilište, Republika Turska

Prof. dr. sc. Emina Berbić Kolar, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Republika Hrvatska

Dr. sc. Anica Bilić, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Centar za znanstveni rad u Vinkovcima, Republika Hrvatska 

Katarina Bogatić, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Republika Hrvatska

Izv. prof. dr. sc. Jasmina Bećirović-Karabegović, Sveučilište u Sarajevu, Bosna i Hercegovina

Prof. dr. sc. Tatjana Devjak, Sveučilište u Ljubljani, Slovenija

Dr. sc. Annerieke Boland, Sveučilište u Amsterdamu, Nizozemska 

Izv. prof. dr. sc. Maria Inês Ribeiro Basílio de Pinho, Sveučilište u Portu,  Portugal

Prof. dr. sc. Vesnica Mlinarević, Sveučilište J. J. Strossmayerova u Osijeku, Republika Hrvatska

Dr. sc. Barbara Sándor-Schmidt, Republika Mađarska

Znanstveni odbor

Izv. prof. dr. sc. Alma Škugor, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Republika Hrvatska

Prof. dr. sc. Živka Krnjaja, Sveučilište u Beogradu, Republika Srbija

Prof. dr. sc. Dragana Breneselović, Sveučilište u Beogradu, Republika Srbija

Prof. dr. sc. Edita Slunjski, Sveučilište u Zagrebu, Republika Hrvatska

Izv. prof. dr. sc. Mehmet Toran, Istanbul Kültür Sveučilište, Republika Turska

Prof. dr. sc. Tatjana Devjak, Sveučilište u Ljubljani, Slovenija

Izv. prof. dr. sc. Jasmina Bećirović-Karabegović, Sveučilište u Sarajevu, Bosna i Hercegovina

Prof. dr. sc. Dejana Bouillet, Sveučilište u Zagrebu, Republika Hrvatska

Prof. dr. sc. Vesnica Mlinarević, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Republika Hrvatska 

Doc. dr. sc. Adrijana Višnjić Jevtić, Sveučilište u Zagrebu, Republika Hrvatska

Izv. prof. dr. sc. Silvija Ručević, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Republika Hrvatska

Izv. prof. dr. sc. Maria Inês Ribeiro Basílio de Pinho, Sveučilište u Portu, Portugal

Dr. sc. Annerieke Boland, Sveučilište u Amsterdamu, Nizozemska  

Doc. dr. sc. Danijela Blanuša Trošelj, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Republika Hrvatska

Doc. dr. sc. Senka Žižanović, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Republika Hrvatska

Doc. dr. sc. Sanja Simel Pranjić, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Republika Hrvatska

Dr. sc. Toni Maglica, Sveučilište u Splitu, Republika Hrvatska

Dr. sc. Barbara Sándor-Schmidt, Republika Mađarska