KOMPAS 2022

KOMPAS je konferencija koja okuplja stručnjake iz područja ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.  Cilj je ove konferencije povezati sudionike različitih razina odgojno-obrazovnoga sustava te osigurati platformu za sustavnu, recipročnu i svrhovitu interakciju usmjerenu na promicanje kulture kvalitete i profesionalizma u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. 

Središnja tema ovogodišnjeg KOMPAS-a 2022 jest Povezivanje sustava. KOMPAS 2022 predstavlja odgovor akademske zajednice na aktualne globalne, nacionalne i lokalne izazove u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te pruža platformu za konstruktivni dijalog među različitim sudionicima odgojno-obrazovnoga sustava.

Ovim putem na sudjelovanje pozivamo praktičare u dječjim vrtićima, visokoškolske ustanove usmjerene na obrazovanje odgojno-obrazovnih djelatnika u dječjim vrtićima, znanstvenu zajednicu, predstavnike obrazovne politike te sve druge sudionike uključene u djelovanje sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.

Pozivaju se sudionici da prijave svoja izlaganja teorijskih kao i empirijskih istraživanja te prikaza dobre prakse kojima mogu ponuditi odgovor na neka od sljedećih pitanja:

  1. Koje su implikacije istraživanja teorije i prakse na razvoj kompetentnih sustava?

Kao okvir unutar kojega se može promišljati o kvaliteti te razumijevanju i održivom razvoju profesionalizacije sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja postavlja se koncept kompetentnih sustava (Urban i sur., 2012). Ovakav pristup omogućuje jedan značajan pomak od pripisivanje isključivo pojedinačne odgovornosti za kvalitetu procesa, prema odgovornosti i pojedinca, ali i ostalih sastavnica cjelokupnog sustava. Naime, dosadašnje naglašavanje kvalitetnog pojedinca bez kojeg nema kvalitetnog odgojno-obrazovnog sustava dovodilo je do jednodimenzionalnog interpretiranja kompleksnosti odgojno-obrazovnog procesa.

Suprotno ovakvom pojednostavljenom promišljanju stoje upravo kompetentni sustavi, odnosno sustavi recipročnih odnosa i recipročne interakcije među pojedincima (individualna dimenzija), timovima (institucionalna dimenzija), institucijama (međuinstitucionalna dimenzija) i širem političkom kontekstu (politička dimenzija) koji doprinose razvoju kvalitetnog procesa u nekoj zemlji (Urban i sur., 2012; Pirard i sur., 2018). Kako bi se cjeloviti sustav kretao prema kvaliteti, svaka od navedenih dimenzija mora težiti kompetentnosti. Pri definiranju kompetencija Urban i sur. (2012) u središte pozicioniraju kritičku refleksiju. Na taj način kompetencije prestaju biti zbir znanja, vještina i stavova te se transformiraju u koncept koji snažno ovisi o kontekstu u kojemu se oživotvoruju. Kroz ovakav okvir odgovornost za kvalitetu ravnopravno ovisi o svakom pojedincu, o cijelom sustavu, ali i o kvaliteti njihove međusobne interakcije.

Na tragu tog promišljanja organizatori otvaraju prostor za dijalog među svim izravnim i neizravnim sudionicima odgojno-obrazovnog procesa (od praktičara do obrazovne politike) kao integralnim dijelom kompetentnih sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.

O kompetentnim sustavima može se promišljati i unutar sljedećih podtema:

  • globalna, europska i hrvatska obrazovna politika ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja


Organizatori

Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Republika Hrvatska

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Centar za znanstveni rad u Vinkovcima, Republika Hrvatska


Odbori

Organizacijski odbor

Doc. dr. sc. Ida Somolanji Tokić, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Republika Hrvatska

Doc. dr. sc. Tijana Borovac, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Republika Hrvatska

Izv. prof. dr. sc. Alma Škugor, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Republika Hrvatska

Izv. prof. dr. art. Goran Kujundžić, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Republika Hrvatska

Doc. dr. art. Marko Šošić, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Republika Hrvatska

Doc. dr. sc. Ivana Trtanj, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Republika Hrvatska

Doc. dr. sc. Maja Brust Nemet, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Republika Hrvatska

Doc. dr. sc. Ana Mirković Moguš, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Republika Hrvatska

Dr. sc. Ružica Tokić Zec, poslijedoktorandica, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Republika Hrvatska

Dr. sc. Anica Bilić, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Centar za znanstveni rad u Vinkovcima, Republika Hrvatska

Vedrana Kuti, asistentica, Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Republika Hrvatska


Programski odbor

Doc. dr. sc. Tijana Borovac, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Republika Hrvatska

Doc. dr. sc. Ida Somolanji Tokić, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Republika Hrvatska

Prof. dr. sc. Živka Krnjaja, Sveučilište u Beogradu, Republika Srbija

Prof. dr. sc. Dragana Breneselović, Sveučilište u Beogradu, Republika Srbija

Prof. dr. sc. Edita Slunjski, Sveučilište u Zagrebu, Republika Hrvatska

Izv. prof. dr. sc. Mehmet Toran, Istanbul Kültür Sveučilište, Republika Turska

Prof. dr. sc. Emina Berbić Kolar, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Republika Hrvatska

Dr. sc. Anica Bilić, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Centar za znanstveni rad u Vinkovcima, Republika Hrvatska 

Katarina Bogatić, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Republika Hrvatska

Izv. prof. dr. sc. Jasmina Bećirović-Karabegović, Sveučilište u Sarajevu, Bosna i Hercegovina

Prof. dr. sc. Tatjana Devjak, Sveučilište u Ljubljani, Slovenija

Dr. sc. Annerieke Boland, Sveučilište u Amsterdamu, Nizozemska 

Izv. prof. dr. sc. Maria Inês Ribeiro Basílio de Pinho, Sveučilište u Portu,  Portugal

Prof. dr. sc. Vesnica Mlinarević, Sveučilište J. J. Strossmayerova u Osijeku, Republika Hrvatska

Dr. sc. Barbara Sándor-Schmidt, Republika Mađarska


Znanstveni odbor

Izv. prof. dr. sc. Alma Škugor, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Republika Hrvatska

Prof. dr. sc. Živka Krnjaja, Sveučilište u Beogradu, Republika Srbija

Prof. dr. sc. Dragana Breneselović, Sveučilište u Beogradu, Republika Srbija

Prof. dr. sc. Edita Slunjski, Sveučilište u Zagrebu, Republika Hrvatska

Izv. prof. dr. sc. Mehmet Toran, Istanbul Kültür Sveučilište, Republika Turska

Prof. dr. sc. Tatjana Devjak, Sveučilište u Ljubljani, Slovenija

Izv. prof. dr. sc. Jasmina Bećirović-Karabegović, Sveučilište u Sarajevu, Bosna i Hercegovina

Prof. dr. sc. Dejana Bouillet, Sveučilište u Zagrebu, Republika Hrvatska

Prof. dr. sc. Vesnica Mlinarević, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Republika Hrvatska 

Doc. dr. sc. Adrijana Višnjić Jevtić, Sveučilište u Zagrebu, Republika Hrvatska

Izv. prof. dr. sc. Silvija Ručević, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Republika Hrvatska

Izv. prof. dr. sc. Maria Inês Ribeiro Basílio de Pinho, Sveučilište u Portu, Portugal

Dr. sc. Annerieke Boland, Sveučilište u Amsterdamu, Nizozemska  

Doc. dr. sc. Danijela Blanuša Trošelj, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Republika Hrvatska

Doc. dr. sc. Senka Žižanović, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Republika Hrvatska

Doc. dr. sc. Sanja Simel Pranjić, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Republika Hrvatska

Dr. sc. Toni Maglica, Sveučilište u Splitu, Republika Hrvatska

Dr. sc. Barbara Sándor-Schmidt, Republika Mađarska